Historijski razvoj odbojke u BiH

Odbojka se u Sarajevu pojavljuje tridesetih godina prošlog vijeka. Prva mreža za igranje odbojke postavljena je u 1931. godini na ljetnom vježbalištu Sokolskog društva-Sarajevo-Matica u Skenderiji ulici, na bivšem terenu Poštanskog doma, a istovremeno i na ljetnom kupalištu “Jezero”.

Odigrane su i prve utakmice. Tako je u Sarajevu 1934. godine održan prvi turnir u odbojci za članove sokolskih društava. Može se zaključiti da se odbojka počela intenzivnije igrati od 1934. godine kada su se održala i prva takmičenja.

Igranje odbojke javlja se u predratnom periodu u slijedećim gradovima Bosne i Hercegovine: Konjicu, Lukavcu, Kaknju, Brezi, Brčkom, Derventi, Tuzli, itd.

Razvojem i omasovljenjem sporta u BiH, 26. juna 1948. godine formiran je Incijativni odbor  za sportske igre. Četvrtog augusta 1949. godine izdvojen je Odbojkaški savez iz Saveza sportskih igara.

Na prvim masovnim priredbama u periodu 1945–1955. godine odbojka je bila redovno zastupljena. U cijeloj Bosni i Hercegovini teško je naći veće ili manje mjesto gdje se ne igra odbojka. Do tada taj rad nije bio svugdje sistematski i planski organizovan, ali su formiranjem Odbojkaškog saveza stvoreni uslovi za još masovniji razvoj odbojke, njen kvalitetni i sistematski napredak. U 1954. godini formiraju su dvije Prve savezne muške lige i to:

-Istočna liga i

-Zapadna liga

Tokom trajanja ovakvog načina takmičenja, broj ekipa iz Bosne i Hercegovine stalno se povećava. Pred kraj ovog perioda javlja se u Sarajevu studentski odbojkaški klub “Bosna”.  U tim godinama odbojka je bila veoma popularna i rasprostranjena tako da je na Skupštini  Odbojkaškog saveza BiH 1957. godine konstatovano da u Republici postoje 162 društva, kluba i sekcije sa preko 2.300 članova od čega je bilo oko 400 žena.

Formiranjem Saveznih liga na nivou tadašnje Jugoslavije klubovi iz BiH zauzimali su posljednja ili pretposljednja mjesta.

Ovakvom stanju uveliko je doprinosila činjenica da su najbolji igrači iz BiH iz raznih razloga odlazili u druge centre. Zato je Bosna i Hercegovina do 1970. godine imala svega nekoliko državnih reprezentativaca. 

Potvrda interesa i dobrog rada sa mladim dolazi do izražaja 1954. godine kada juniori i juniorke “Jedinstva” iz Brčkog po prvi put osvajaju naslov državnog prvaka tadašnje Jugoslavije. Od tada pa do raspada Jugoslavije brčanski juniori su osvojili ovih naslova koliko sve druge ekipe zajedno. Od BiH ekipa naslove juniorskih prvaka bivše Jugoslavije osvajala je još “Bosna” iz Sarajeva i “Modriča” u muškoj i “Breza” i “Pelagićevo” u ženskoj konkurenciji. U tom poslijeratnom periodu snažan razvoj doživjela je i sarajevska odbojka. Stvoreni su vrlo jaki klubovi “Bosna” i “Željezničar”, čijom kasnijom fuzijom je stvoren najjači i najstabilniji BH prvoligaš “Bosna”, koja ima neprekinut prvoligaški kontinuitet u Prvoj saveznoj ligi tadašnje Jugoslavije, od 1966. do početka 1992. godine.

Polovinom šezdesetih godina dolazi do prekretnice u razvoju BH odbojke. Uvodi se stalni ligaški sistem takmičenja, formiraju se novi klubovi, organizuju seminari za trenere i sudije čime se povećava njihov broj i kvalitet, grade se nove dvorane što omogućava da svi klubovi počinju igrati u zatvorenom prostoru. To sve daje očekivane rezultate. Pored masovnosti dolazi i do porasta kvaliteta, tako da se naglo povećava broj klubova koji igraju u Prvim i Drugim saveznim ligama.

Bosna i Hercegovina je i domaćin značajnih međunarodnih takmičenja kao što su Majski turnir u Zenici, Balkanski šampionat u Sarajevu, kvalifikacije za Evropsko prvenstvo za seniore i Evropsko prvenstvo za juniorke 1978. i 1979. godine u Gradačcu, te brojni međuklupski i reprezentativni susreti.

Početkom devedesetih godina prošlog vijeka u Bosni i Hercegovini u razne oblike takmičenja na saveznom i republičkom nivou bilo je uključeno više od 50 klubova.

Rat je u prvi mah prekinuo sve sportske aktivnosti, ali aktivnost Odbojkaškog saveza nije prestala. Međunarodnim priznanjem Bosne i Hercegovine otpočele su aktivnosti oko prijema Odbojkaškog saveza BiH u Međunarodnu odbojkašku federaciju, što je i ostvareno na Kongresu FIVB-a u Barceloni 21. i 22. jula 1992. godine.

Paralalno sa tim formiran je Odbojkaški savez Republike Srpske, sa novim podsticajem razvoju odbojke.

Godina 1994. je godina daljeg organizacionog jačanja Odbojkaškog saveza BiH i njegovih članova. Formiraju se novi klubovi, obnavlja rad starih koji to još nisu bili učinili.

Finalna takmičenja u sezoni 1995/96. igrana su u uslovima tek potpisanog mirovnog sporazuma.

Nastavljajući usavršavanje sistema takmičenja koji treba da doprinese daljem podizanju kvaliteta i popularnosti odbojke, a slijedeći interes klubova, Skupština Odbojkaškog  saveza BiH je na svom zasijedanju od 04. aprila 1996. godine donijela odluku o formiranju saveznih liga za muškarce i žene koje će početi u sezoni 1996/97.

Uz moritoring FIVB-a, nakon nekoliko godina bezuspješnog dogovaranja, izvršena je reorganizacija Odbojkaškog saveza BiH u 2005. godini, formiranjem zajedničkog Odbojkaskog saveza BiH koji čine Odbojkaški savez Federacije BiH i Odbojkaški savez Republike Srpske sa ukupno 119 klubova  (59 OS F BiH i 60 OS RS). U skladu sa Zakonom o sportu u BiH reorganizoavni OS BiH registrovan je pri Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine.

Danas u BiH je registrovano i djeluje 119 odbojkaških klubova (u 1990. godini bilo je registrovano 58 klubova).